Građani Vukovara su simboličnim paljenjem sveća i polaganjem cveća odali počast nedužnim žrtvama ubijenim tokom akcije "Oluja". Sa porukom da se ovi zločini i pogrom nikada ne smeju zaboraviti ni ponoviti, građani srpske i rusinske nacionalnosti su se pomolili za duše ubijene dece, žena, staraca i svih ubijenih.
Kao i prošle godine, Veće srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije organizovalo je parastos za ubijene i nestale tokom i nakon vojno-policijske akcije „Oluja“.
Njegovo Preosveštenstvo Episkop osečkopoljski i baranjski g. Heruvim služio je svetu arhijerejsku Liturgiju u Sabornoj crkvi svetog oca Nikolaja u Vukovaru.
Komemorativno okupljanje u spomen na ubijene i nestale tokom i nakon vojno-policijske akcije „Oluja“ održano je danas u Vukovaru. Širom Hrvatske u svim županijskim većima srpske nacionalne manjine narednih dana sve do 5. avgusta održavaće se komemorativne sednice na kojima će se čitati i Izjava sećanja Srpskog narodnog veća. Na ovaj način SNV svake godine podseća javnost na sva stradanja koja je srpski narod doživeo 1995. godine.
Izjavu sećanja u prostorijama Zajedničkog veća opština nakon pozdrava predsednika VSNM VSŽ Svetislava Mikerevića pročitala je zamenica predsednika Vesna Vergaš Vujić.
– Ratni zločini počinjeni prema Srbima retko su kažnjavani, posebno zločini u Oluji i nakon nje. Mesta njihova stradanja obeležavaju i komemoriraju samo srpske organizacije, a za državu i državnu vlast ona kao da i ne postoje. Isto je i s progonstvom gotovo 200.000 Srba samo u Oluji, ne računajući one u Bljesku i u brojnim gradovima Hrvatske izvan ratnog područja. Svest o tolikom stradanju u hrvatskoj javnosti ne postoji. Svest o potrebi da se iskažu žaljenje i empatija te da se osude zločini godinama se sve više smanjuje, a na njezino mesto dolaze bešćutnost i nehrišćanska ismevanja, mržnja prema preostalim Srbima, netolerancija prema onome što ih čini različitim od Hrvata i nasilje, bilo verbalno bilo fizičko – navodi se u trinaestoj Izjavi sećanja.
Na komemorativnoj sednici Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije održanoj danas u prostorijama Zajedničkog veća opština Izjavu sećanja pročitala je članica Vesna Vujić. Predsednik VSNM Vukovarsko-sremske županije Svetislav Mikerević podsetio je da svake godine uoči državne svečanosti povodom obeležavanja Dana pobede županijska Veća srpske nacionalne manjine širom Hrvatske organizuju komemorativne sednice za sve žrtve vojne akcije „Oluja“
– Ovo je trinaesti put da čitamo Izjavu sećanja Srpskog narodnog veća koja ukazuje na to koliki je broj Srba izbegao, koliko ih je ubijeno i da ti zločini nisu procesuirani. Veliki broj ljudi se nije vratio u Republiku Hrvatsku. Znamo da je to preko 200.000 ljudi, da im nikada nije nadoknađena šteta i da se ljudi koji žive u Republici Hrvatskoj ne osećaju se bezbedno. S obzirom da je autor Izjave sećanja Srpsko narodno veće a da su županijska veća deo koordinacije SNV-a mi na ovaj način u naredna tri dana obeležavamo godišnjicu stradanja srpskog naroda – izjavio je predsednik VSNM Vukovarsko-sremske županije Svetislav Mikerević.
Uoči komemorativne sednice VSNM-a u Vukovaru je služen parastos za sve žrtve stradale tokom i nakon vojno-policijske akcije „Oluja“. U sabornom hramu Svetog oca Nikolaja parastos je služio episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim uz sasluženje sveštenstva eparhije. U izjavi za medije vladika Heruvim istakao je značajnu ulogu kako pravoslavne tako i rimokatoličke crkve u odnosu prema žrtvama i onima koji su zločine počinili.
– Crkva je uvek tokom istorije imala blagorazuman i uvek u duhu istine odnos prema svim žrtvama koje su nevino postradale. Uvek je bila tu da se za njih molimo, za njihovo spasenje i spasenje njihovih duša. U ovom poslednjem stradanju srpskog naroda zaista se iskreno molimo i za one koji su učinili bilo koji zločin i za one koji su postradali u tom zločinu, da Gospod jedne urazumi, a druge primi u carstvo nebesko. Iskreno se nadam da i naša pravoslavna i rimokatolička crkva zajedno imamo istu misiju u ovim događajima koji su nažalost kroz istoriju doneli mnoge teškoće u odnosima dva naroda, ali u odnosu prema žrtvi trebamo svi biti složni – istakao je episkop osečkopoljski i baranjski Heruvim.
- Ovo je za nas jedan od najtužnijih dana u godini. Sama činjenica da je svoja ognjišta napustilo 250 000 naših sunarodnjaka govori o jednom tragičnom događaju a ono što nas sve posebno zabrinjava, ako možemo da povučemo neku paralelu, jeste da nismo napravili značajne iskorake kada se gleda stradanje srpskog naroda. Svih ovih godina ne možemo čuti od bilo kog zvaničnika Republike Hrvatske da izražava žaljenje ili pijetet prema žrtvama. Ne vidimo ni intenzivne namere Republike Hrvatske o tome da se u značajnijoj meri omogući povratak Srba u svoje kuće i stanove. Mi tugujemo, mi žalimo..žao nam je što se 5. avgust negde slavi jer mi ne vidimo razloga za slavlje osim ako nekome nije bilo u interesu da reintegriše samo teritoriju a ne i ljude koji su tamo živeli. Mi smo želeli da dođe do reintegrisanja teritorije zajedno sa narodom, što u ovom slučaju nije tako. Zbog toga smatramo da nema razloga za veselje nego za tugovanje - rekao je na prošlogodišnjoj komemoraciji Srđan Jeremić, predsednik ZVO-a Vukovara.
- I sami znamo kako je to biti proteran sa vlastitog ognjišta. Hiljade nas vukovarskih Srba je bilo u istim tim izbegličkim kolonama još u maju 1991. kada je hrvatska vojska počela sa proterivanjem Srpskog i ostalog življa iz Vukovara i okoline. Sve smo mi to isto doživeli četiri godine ranije, bio je to prvi progon i etničko čišćenje na tlu savremene Evrope nakon Drugog svetskog rata. Potpuno razumemo bol žrtava "Oluje", pamtimo ih i pominjemo kako se zlo nikome više ne bi ponovilo - rekla je Dragana, Srpkinja koja je proterana iz Vukovara u proleće 1991.
- Mi Rusini i Srbi smo oduvek živeli i živimo i danas zajedno, jedni pored drugih, delimo religiju, kulturu, istoriju jednim delom..prinuđeni smo jedni na druge i te dobre odnose ne može narušiti. Saosećamo sa bolom porodica ubijenih i prognanih tokom Oluje, šaljemo poruke mira. I Rusini su stradali isto za vreme rata, više hiljada i danas žive u izbeglištvu po Srbiji, nisu se vratili. Ne želimo da se ovi zločini i tragedije bilo kome više ponove - kazao je Eugen.
Zbog epidemiološko bezbednosnog stanja u županiji organizator je pozvao manji broj učesnika. Pozivu su se odazvali predsednik Glavne skupštine SDSS-a Vojislav Stanimirović, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, saborska zastupnica Dragana Jeckov, predsednik ZVO Srđan Jeremić, dožupan Đorđe Ćurčić, načelnik opštine Borovo Zoran Baćanović i načelnik opštine Negoslavci Dušan Jeckov. Prisutni su minutom ćutanja odali poštovanje nevino stradalim pripadnicima srpske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Коментари
Постави коментар