HRVATI NAKON BEŽANIJE IZ BRODA OSTAVILI ZA SOBOM MASOVNE GROBNICE, PORUŠENE CRKVE, SPALJENE DOMOVE..

 Oslobođenje Broda 6. oktobra 1992. predstavlja jedan od najhumanijih događaja tokom trajanja rata u Bosni i Hercegovini. Samo zahvaljujući odlučnoj i upornoj borbi srpskih junaka sprečeni su dalji pokolji, silovanja, razaranja a genocid koji su Tuđmanovi teroristi planirali je zaustavljen. Više hiljada izbeglica je dobilo tog hladnog, jesenjeg dana priliku da se ponovo vrate u svoje domove iz kojih su samo pola godine ranije brutalno proterani




Sama operacija oslobođenja Broda protekla je brilijantno i hiruški precizno bez ijedne civilne žrtve na suprotnoj strani. Grad je oslobođen a u višemesečnoj odbrani su učestvovali i Srbi i Bošnjaci kao i pripadnici drugih nacionalnih manjina (Mađari, Rusini, Česi, Romi, Slovaci..). Same scene ulaska srpskih boraca i civila u grad bio je izuzetno potresan. Osećanja sreće, ponosa i tuge bila su izmešana. Ulazak u Brod izgledao je kao ulazak u Hirošimu. Čitav grad je izgledao tako sablasno, pusto, razoreno...gotovo nijedna kuća nije ostala čitava, 14 pravoslavnih crkvi je porušeno ili teško oštećeno..svi stambeni, društveni, kulturni objekti su bili popaljeni i demolirani..čak i groblja su bila prekopana i devastirana. Slike užasa koje su zatečene prilikom ulaska u Brod su zgrozile kako domaću, tako i svetsku javnost.


Hrvatski agresori iz Slavonskog Broda ali i ostalih gradova u Hrvatskoj, su u Brod ušli na tenkovima i pevajući, a pobegli na traktorima, plačući ali i plivajući. Od jednog najlepših  mesta koje je bilo čuveno po toleranciji, suživotu i rajskim lepotama grad je pretvoren u veliki logor gde su danonoćno silovane žene i devojčice srpske ali i bošnjačke nacionalnosti. 






Porušena pravoslavna crkva u Sijekovcu

Po samom ulasku u grad ljudi su neumorno tražili svoje najmilije koji su ostali u samom gradu i o kojima nisu znali baš ništa. Po ulicama su ležali leševi životinja ali i ljudi koje su hrvatski vojnici pobili nakon prethodnog iživljavanja. Nakon toga počele su da se otkopavaju masovne grobnice: jedna, druga, treća....do danas je pronađeno osam masovnih i preko šezdeset pojedinačnih grobnica sa posmrtnim ostacima srpskih civila - žena, dece i staraca. U 99% slučajeva je bio reč o civilima, ističu predstavnici udruženja srpskih žrtava.


Najveća grobnica je pronađena nadomak gradskog groblja u periodu od 26.04. do 14.05.1993. odakle su eshumirani posmrtni ostaci 88 srpskih civila. Među žrtvama je bilo najviše žena i lica starije dobi, kao i nekoliko dece. Svi su strahovito mučeni pa likvidirani od strane ustaša u proleće i leto 1992.





Među masovnim grobnicama koje su tokom bežanije ostavili hrvatski vojnici je  i ona pronađena na lokalitetu kod Sijekovca. Ekshumaciju posmrtnih ostataka tela iz masovne grobnice radila je komisija za traženje nestalih osoba u periodu od 08.07. do 11.08.2004. godine. Forenzičkom obradom utvrđeno je da su u masovnoj grobnici pronađena tela 58 civila romske nacionalnosti, među kojima je bilo čak dvadeset troje dece! Reč je o civilima koji su krenuli iz srednjeg podrinja ka Mađarskoj. Međutim, u Brodu ih su ih zaustavili hrvatski vojnici koji su nesrećne ljude streljali. Pretpostavlja se da je broj putnika bio znatno veći ali njihova tela još nisu pronađena. 




"Šta da vam kažem, kao da smo ušli u Hirošimu, pa tri zemljotresa da su pogodila ovaj naš Brod pa bi bolje izgledao. Hrvati su ga razorili, nema jedan pedalj zemlje da je ostao čitav, pobjegli su i ostavili pustoš za sobom"- reči su jednog od prvih povratnika u oslobođeni Brod. 


Sve pravoslavne crkve su bile popaljene i oskrnavljene. Već u martu 1992. Minirana je 
i do temelja razorena crkva Presvete Bogorodice podignuta 1890. godine. Pijani hrvatski zločinci su lomili krstove, skrnavili ikone, pljačkali sve dragocenosti, urinirali po porti...na ostacima nekadašnje crkve u Brodu bili su ispisani uvredljivi grafiti poput "Srbe na vrbe", "Živjeli Tuđman i Pavelić", "Živjela NDH". Tokom okupacije je opljačkan i granatama oštećen Parohijski dom. Razoreni i ostali kulturni i istorijski spomenici, kao što je Spomen kosturnica žrtava fašističkog terora iz Drugog svetskog rata; miniran je i Spomenik ubijenim Jevrejima u Tuleku; potom spomenik narodnom heroju Dragi Vidoševiću; spomenik u Mahali pored reke Save, posvećen takođe žrtvama fašizma; minirana je spomen bista Frica Pavlika u Srednjoškolskom centru.





Oponašajući nekadašnje ustaške pohode uništavana su sva antifašistička, srpska i pravoslavna obeležja, odnosno obeležja nemačkih, hrvatskih i muslimanskih zločina u prošlom ratu. Devastirano je i prekopano pravoslavno groblje, ipisani su ustaški grafiti a neki grobovi su i iskopani.  Srpska pravoslavna crkva Svete Ognjene Marije u Sijekovcu koja je porušena u Drugom svetskom ratu od Hrvata ovog kraja, pa obnovljena tek
1970. ponovo je razorena od potomaka ustaša u napadu na ovo selo 26. marta 1992.



 U napadu na selo Zborište razorena je do temelja lokalna pravoslavna crkva a sva imovina je tom prilikom opljačkana. U napadu na selo Liješće 11. maja 1992. razorena je srpska pravoslavna crkva Silazak Svetog Duha iz 1869, a Parohijski dom je miniran i spaljen. Razoren je i spomenik podignut žrtvama hrvatskih ustaških pokolja i njihovog terora iz Drugog svetskog rata. Razoren je jer su žrtve fašističkog terora ovog sela i u prošlom ratu uglavnom bila lica srpske nacionalnosti. Srpska lična imovina, pokretna i nepokretna, kao i rezerve hrane i stočni fond, opljačkani su, razoreni i spaljeni. Isto je učinjeno i sa objektima društvenog standarda u selu. U Gornjim Vrelima je uništena srpska pravoslavna crkva Ognjena Marija, podignuta 1939. U Donjem Klakaru razorena je srpska pravoslavna crkva Svetih vračeva Kozme i Damjana, a spaljen je i srpski Svetosavski dom. U napadu na selo Vinska je granatirana, razorena i opljačkana srpska pravoslavna crkva Rođenje Presvete Bogorodice, a Parohijski dom je opljačkan i spaljen. Razoren je i spomenik NOB podignut palim lokalnim antifašističkim borcima i žrtvama ustaškog terora, uglavnom licima srpske nacionalnosti, stradalim u vreme Drugog svetskog rata. Sva srpska lična imovina i bogat stočni fond opljačkani, a ostalo je spaljeno i razoreno. 

Коментари