Pripadnici bunjevačke zajednice su već decenijama izloženi agresivnom teroru Republike Hrvatske koja neumorno negira postojanje ove nacije, negira njihovo pravo na jezik, njihov identitet, istoriju i kulturu. Predstavnici hrvatske vlasti i hrvatska elita trebala bi znati da je vreme Ante Pavelića kada su "nasilna asimilacija i pokrštavanje" bili glavna ideologija Nezavisne Države Hrvatske, daleko iza nas i da takve prakse treba ostaviti istoriji a ne oživljavati ih iznova. Posebno je frapantno to što Republika Hrvatska pokušava posredstvom svojih kadrova, učiniti tako nešto u drugoj državi što predstavlja grubo mešanje u unutrašnje stvari jedne nezavisne republike kakva je Srbija.
Predstavnici bunjevačke nacionalne manjine smatraju da je krajnje vreme da bunjevački jezik postane četvrti službeni jezik u Subotici. Predlog za promenu Statuta grada podneo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, a prethodno je taj predlog je izglasan na Gradskom veću.
Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor izrazio je očekivanje da će gradski parlament usvojiti predlog o izmeni Statuta koja, kako kaže, ima više faza.
On objašnjava da će gradski parlament sutra izabrati osmočlanu komisiju, koja će izraditi predlog izmena i dopuna Statuta kako bi bunjevački postao četvrti jezik u službenoj ravnopravnoj upotrebi u Subotici.
Pastor podseća da se po zakonu jezik nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ako manjina čini 15 odsto stanovništva grada ili opštine što sa Bunjevcima, kako kaže, nije slučaj, ali zakon ne zabranjuje da se to uradi, ako je procenat manji.
- To je vid pozitivne diskriminacije što je apsolutno u skladu sa zakonom. Procedura može da traje nekoliko nedelja, ali uveren sam da će bunjevački jezik ući u službenu upotrebu”, rekao je Pastor za Tanjug.
Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić istakla je kako je krajnje vreme da jezik Bunjevaca, koji na prostoru Vojvodine žive 350 godina,uđe u službenu upotrebu. Ona podseća da je bunjevački jezik standardizovan 2017.godine, dok je godinu kasnije promenio status iz govora u jezik. - U odnosu na Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, taj predlog je trebalo da se nađe pred gradskim većem i skupštinom još pre dve godine, ali posle promene gradonačelnika očigledno se promenio i stav prema toj zakonskoj odredbi, rekla je Kujundžić Ostojić.
Ističe da je upotreba službenog jezika važna za Bunjevce jednako kao i za ostale nacionalne manjine koji žive u Srbiji i u Subotici, poput mađarske ili hrvatske manjine.
- Pogotovo što Zakon o nacionalnim manjinama prepoznaje negovanje i prava na jezik, upravo kroz upotrebu službenog jezika, što mi do sada nismo imali, rekla je Kujundžić Ostojić i dodala da u Srbiji živi 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici.
Uvođenju bunjevačkoj jezika u službenu upotrebu u Subotici protive se u Hrvatskom nacionalnom vijeću i taj predlog vide kao "političku odluku" koja, kako ističu, treba da ima utemeljenje u zakonima i struci. Država Hrvatska već decenijama negira uopšte postojanje bunjevačke nacije i na sve načine pokušava da uskrati ovoj zajednici pravo na jezik, istoriju i običaje. O tome najbolje svedoči činjenica da su Bunjevci u Hrvatskoj jedna od najugroženijih zajednica kojima su uskraćena najosnovnija prava. Istu praksu, Republika Hrvatska preko predstavnika hrvatske zajednice, pokušava da sprovede i u Srbiji. Po ustaljenoj praksi i poznatoj sumanoj ideji kako su "svi narodi nastali od Hrvata", predstavnici hrvatskog naroda pokušavaju Bunjevce da predstave kao etničke Hrvate koji su se odrekli "hrvatstva i izmislili novu naciju". Ovo je, naravno, jedna sumanuta teza a slične ideje zagovarao je i Tuđman koji je na tim korenima i pokrenuo strašni rat i razaranje Jugoslavije.
Predsednica HNV-a Jasna Vojnić smatra da postoji i ”naučni apsurd” u vezi sa bunjevačkim jezikom i ističe da je reč ”govoru” koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji, kako navodi, prema genetskolingvističkom kriterijumu pripada hrvatskom jezičnom korpusu.
"Ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački govor se nikad ne naziva jezikom, što je navedeno u saopštenju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ukazuje Vojnić.
Podršku bunjevačkom narodu pružili su predstavnici svih nacionalnih manjina u Vojvodini i Srbiji. Svi izuzev jedne. One koja se uvek nečemu protivi te plasira tezu o "ugroženosti". Naravno reč je o hrvatskoj zajednici. Predstavnici mađarske zajednice među prvima su glasali za usvajanje predloga naglasivši da niko nema pravo da osporava ničiji jezik niti identitet.
Mnogi predstavnici političkih partija ali i nevladinih organizacija osudili su pokušaje hrvatskih predstavnika da negiraju prava drugim zajednicama, ocenivši ih sramnim.
Dopredsjednik BNV-a Mirko Bajić odbacio je kritike vodstva hrvatske manjine i državnih tijela Hrvatske, koji se protive uvođenju takozvanog bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici. Dodao je kako smatra "bezobraznim" to što je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov odbio poziv za međusobno poštovanje, suživot i uzajamnu pomoć. Mirko Bajić već godinama kao predstavnik bunjevačke nacionalne manjine upozorava na to kako predstavnici hrvatske zajednice u Subotici otvoreno sprovode akte asimilacije građana pripadnika bunjevačke nacionalne manjine u Republici Srbiji u Hrvate.
Predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić je rekla kako su stručnjaci njihove zajednice s Maticom srpskom radili na standardizaciji „bunjevačkog jezika“ 15 godina, tijekom kojih su nastali „Bunjevački ričnik“, te gramatički i pravopisni priručnik.
- Konačno smo dobili pravo da divanimo bunjevačkim maternjim jezikom, da se niko zbog toga ne smeje nama i našoj deci. Pred nama je sada velik i odgovoran posao da nastavimo rad na polju obrazovanja, identifikacije svih onih stvari koje su vezane za kulturu, tradiciju, običaje i svakodnevnu upotrebu našeg jezika - smatra Branko Pokornić, predsednik Izvršnog odbora BNS-a.- Treba koliko god je moguće da zaustavimo dalju asimilaciju naših kulturnih dobara i istorijskih činjenica.
Na pokušaje asimilacije Bunjevaca od strane hrvatske zajednice još davno je upozorio Blaško Gabrić, tadašnji predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta.- Bunjevci su nacionalna manjina koja ostvaruje svoja prava ravnopravno sa pripadnicima drugih nacionalnih manjina koje žive u Srbiji. Sa druge strane, izloženi smo negiranju i asimilaciji, koja se dugi niz godina sprovodi sistematski i perfidno, od strane pojedinih institucija uz podršku pojedinaca, navodno intelektualaca, iz hrvatskog nacionalnog okruženja. Od strane bunjevačkih institucija nikada nije osporavano pravo bilo kom građaninu Srbije da se slobodno izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Postoji brojna dokumentacija iz istorijskih arhiva iz kojih je potpuno jasno da je nad bunjevačkim narodom vršena asimilacija - rekao je "Blicu" Blaško Gabrić, predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta.
GORDANA ČOMIĆ: Uvođenje bunjevačkog obaveza lokalne samouprave u Subotici
- Odluka o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na terotoriji grada Subotica je posledica obaveze lokalne samouprave da uvodi službeni jezik i pismo u upotrebu svuda gde je dovoljan broj manjine koja to zahteva, rekla je ministarka za ljudska i manjinska pitanja Gordana Čomić.
Ona je komentarisala odluku Skupštine grada Subotice o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotrebu. - Trebalo bi da u okviru dijaloga tražimo odgovor na pitanje zašto bi neko bio protiv da ljudi koji znaju koji im je jezik, kojim govore tim jezikom i pišu, a država Srbija kaže da je to njihovo pravo i da mogu da to pravo ostvaruju kao pravo nacionalne manjine, rekla je ministarka.
Коментари
Постави коментар